Kako znamo šta slušamo?
Nedavno sprovedeno istraživanje američke Asocijacije potrošača elektronskih uređaja (CEA) pokazalo je da je za 90% potrošača kvalitet zvuka najvažniji faktor kada je u pitanju izbor audio uređaja, dok je 39% bilo spremno da izdvoji više novca za visokokvalitetne audio proizvode.
Ovo je dobra vest za proizvođače vrhunske audio opreme, ali istovremeno i upozorenje za potrošače: specifikacije proizvoda vrlo često ne govore baš ništa o tome kako ti uređaji zvuče kada se čuju ovde i sada.
Specifikacije audio performansi nisu se promenile još od vremena Tomasa Edisona. Današnje specifikacije zvučnika i slušalica garantuju jedino da dati uređaj proizvodi zvuk, ali bez garancije da će proizvedeni zvuk biti kvalitetan. Kao što je primetio dr Flojd Tul: "Više korisnih informacija o performansama naći ćete na automobilskoj gumi nego na specifikaciji zvučnika." Mnoge takve specifikacije daju nam samo maglovitu ideju o realnim mogućnostima uređaja.
I dok kupci zahtevaju bolje audio specifikacije koje oslikavaju realne mogućnosti proizvoda, neki smatraju da ti isti kupci prosto ne mogu da podnesu istinu. Izgovori se kreću od tvrdnji da je kvalitet zvuka "suviše kompleksan da bi ga potrošači mogli razumeti", preko "da je previše skupo za proizvođače i kritičare da ga izmere", pa sve do "to je previše subjektivno i zavisi od faktora kao što su demografske karakteristike, kultura, prethodna audio iskustva ili vrsta muzike koja vam se dopada." Još jedan razlog zašto mnogi proizvođači audio opreme ne žele da daju tačne specifikacije o kvalitetu zvuka je taj što bi na taj način bilo izuzetno lako razlikovati odlične proizvode od onih koji su loši. Takve specifikacije skinule bi sav lažni sjaj sa carstva audija.
Većina ovih argumenata ne stoji onda kada se nađu na testu aktuelnih naučnih saznanja o percepciji i merenju kvaliteta zvuka.
Nauka merenja kvaliteta zvuka
Naučnici iz HARMAN-a sprovodili su istraživanja pod čijom lupom su se nalazili zvučnici i reprodukcija zvuka. Ova praksa započeta je osamdesetih godina prošlog veka u Nacionalnom istraživačkom savetu u Kanadi, gde je pionirski rad dr Flojda Tula pružio prve uvide u povezanost između subjektivnih i objektivnih mera kvaliteta zvuka, odnosno zvučnika. Početkom '90-ih, ovaj rad nastavljen je na fakultetu u Nortridžu, gde su razvijene prve posebne unapređene prostorije za slušanje, kao i metode koje su obezbeđivale bolju kontrolu problematičnih parametara, uključujući i poziciju zvučnika. Dve usavršene "gluve sobe" bile su deo ovih istraživanja, što je inžinjerima pomoglo da izvrše precizna merenja.
Tokom narednih 10 godina, istrenirani slušaoci procenjivali su stotine zvučnika proizvedenih od strane HARMAN-a i njegove konkurencije. Testovi koji su sprovođeni bili su dizajnirani na takav način da slušaoci nisu znali koji brend je u pitanju, kao ni bilo šta o njegovoj ceni ili izgledu. Nalazi proistekli iz ovih studija pokazali su da su se uvežbanim slušaocima dopadali isti zvučnici.
Međutim, pitanje koje je ostalo misterija jeste da li je preferencija određenog kvaliteta zvuka među uvežbanim slušaocima ista kao i kod onih koji nisu uvežbani, a koji zapravo predstavljaju ciljnu grupu kupaca za određeni proizvod.
2004. godine sprovedena je opsežna studija koja je uključivala 300 neuvežbanih ispitanika (slušalaca), čije preferencije zvučnika su upoređivane sa preferencijama uvežbanih slušaoca. Pokazano je da su njihove preferencije u suštini identične, osim što su uvežbani slušaoci davali niže, oštrije i ujednačenije ocene.
U još skorije vreme, u okrugu Los Anđelesa, studenti i srednjoškolci su testirani kako bi se ispitalo da li je njihov ukus po pitanju kvaliteta zvuka "pokvaren" zbog dugoročne upotrebe MP3 uređaja niskog kvaliteta. U proseku, studenti su preferirali muzičke fajlove čiji kvalitet je bio na nivou reprodukcije putem CD-a u odnosu na MP3 verzije - u 70% slučajeva. Nijednom od studenata nije se više sviđao MP3 audio nižeg kvaliteta. Zaključak: mladi mogu da čuju dobro i više im se dopada kvalitetniji zvuk.
Isti uzorak mladih korišćen je u testiraju zvučnika, gde su različiti opisi i nivoi preferencija dodeljivani za četiri različite vrste zvučnika. To su bili:
-
"dobro ujednačeni, neutralni model" (Infinity Primus 362)
-
onaj sa "naglašenim basom i visokim tonovima" (Polk RTi 10)
-
još jedan "sa isturenim srednjim tonovima" (Klipsch RF35)
-
i skup model sa "obojenim, neujednačenim zvukom" (Martin Logan Vista)
Test je ponovljen sa 149 inostranih studenata, kako bi se uporedio ukus ovih sa američkim učesnicima u istraživanju. Pored njih, procene je vršilo 12 uvežbanih slušalaca iz HARMAN-a. Ono što je ohrabrujuće to je podatak da je zvučnik koji se dopao najvećem broju ispitanika Infinity model (tehnički najprecizniji i najmanje skup model), a da postoji solidno slaganje oko preferencija koje su iskazali studenti iz Sjedinjenih Američkih Država, Japana i uvežbanih HARMAN-ovih slušalaca. Kao što su i prethodne studije pokazale, uvežbaniji slušaoci pokazali su tendenciju da daju niže i konzistentnije ocene koje su raspoređene duž šireg opsega skale preferencija.
Modelovanje i predviđanje preferencija zasnovano na objektivnim merama
Do sada je bilo reči samo o dokazima perceptivne prirode, koji su pokazali da slušaoci preferiraju precizne, neutralne zvučnike, što se dalo zaključiti na osnovu njihovih komentara i ocenjivanja kvaliteta zvuka. U svakom slučaju, ostaje pitanje da li postoje razlike u preferenciji kvaliteta zvuka kod uvežbanih u odnosu na neuvežbane slušaoce onda kada se merenje vrši u okviru kontrolisanih uslova testiranja.
Dalja istraživanja pokazala su nedvosmislenu povezanost između fizičkih karakteristika zvučnika i preferencija slušaoca. Zvučnici koji su ostavljali bolji utisak na slušaoce su oni koji su imali ravniju i širu krivu frekventnog odziva, sa dobrom kontrolom rane refleksije, zvučne energije i indeksa usmerenosti. Što su rezultati merenja karakteristika zvučnika bili linearniji i što je njihov odziv bio bliži pobudi, to su se više sviđali slušaocima. Drugim rečima, slušaoci žele da čuju istinu.
Poslednji deo slagalice o kvalitetu zvuka je patentirani matematički model koji vrši analizu tehničkih aspekata zvučnika i na taj način predviđa kako će izvežbani slušalac proceniti ukupan kvalitet zvuka na skali od 0 do 10. Tačnost ovog predviđanja iznosi 86%, a ova brojka zasnovana je na uzorku od 70 različitih modela zvučnika. Čak i sa 86% tačnosti, ovaj model govori nam više o opaženom kvalitetu zvuka nego što to čine aktuelne specifikacije, koje nam ne daju ništa više informacija osim te da dati proizvod - emituje zvučni talas.
Šta je sa slušalicama?
HARMAN je vršio naučna istraživanja koja su ispitivala vezu između opažanja i objektivnih mera kvaliteta zvuka koji dopire iz slušalica. Za sada su nalazi slični onima koji važe poslednjih 30 godina, od kada se vrše ispitivanja ovog tipa. Kada se stavke poput brenda, cene, mode i uključenosti poznatih ličnosti isključe iz testova, ostaje činjenica da slušaoci preferiraju one slušalice koje obezbeđuju najneutralniji i najbalansiraniji zvuk. Tako su komercijalno izuzetno uspešne Beats by Dre Studio slušalice bile pozicionirane pri dnu skale, sa komentarima kao što su "previše bučan, iskvaren i obojen zvuk", i to od strane kako uvežbanih, tako i 71 neuvežbanog slušaoca - studenta iz Japana. To pokazuje da slušaoci definitivno žele "da čuju istinu", bez obzira na to da li se zvučnik nalazi u prostoriji u kojoj su oni ili im je naslonjen tik uz uho.
Trenutno se vrše istraživanja u koja su uključeni kako uvežbani, tako i neuvežbani slušaoci iz različitih demografskih grupacija, kako bi se pronašao i definisao onaj kvalitet zvuka koji zadovoljava najveći broj potrošača.
Ispitivanja tržišta pokazuju da korisnici audio uređaja žele bolje iskustvo kada je reč o kvalitetu zvuka, ali ono što im fali jesu prave informacije i alati kako bi ih pronašli. Za audio kompanije, ovo je prilika da svojim klijentima pokažu put kojim mogu doći do kvalitetnijeg zvuka. HARMAN se sprema da preuzme ulogu vođe u ovoj misiji, s obzirom da aktivno i predano radi na razvoju naučnih metoda za merenje kvaliteta zvuka.
Autor: Šon Oliv, direktor akustičkog razvoja, "Harman International"
Nazad na novosti